Krvna grupa i Rh faktor
Glavni način klasifikacije krvnih grupa predstavlja ABO sistem, koji se može pronaći i u formi rimskih brojeva: I, II, III i IV. Ovakav sistem klasifikacije je napravljen zahvaljujući prisustvu/odsustvu antigena (proteina) na površini eritrocita koji mogu biti prepoznati od strane antitela u krvi i neutralisani u tzv. antigen-antitelo reakciji. Antigeni se još nazivaju i aglutinogeni, a antitela aglutinini.
Na osnovu identifikacije antigena na površini eritrocita ili njihovog odsustva, krvne grupe su podeljene na:
- krvna grupa O – nema A i nema B antigen, ali ima u plazmi anti-A i anti-B antitela;
- krvna grupa A – ima A antigen i anti-B antitela u plazmi;
- krvna grupa B – ima B antigen i anti-A antitela u plazmi;
- krvna grupa AB – ima i A i B antigen, nema antitela u plazmi.
Rh faktor (Rhesus faktor) je protein koji se ponaša kao antigen, tj. aglutinogen i koji se takođe može pronaći na površini eritrocita. U zavisnosti od toga da li je prisutan ili nije na površini eritrocita, krvne grupe se dele na:
- Rh pozitivne – Rh faktor jeste prisutan;
- Rh negativne – Rh faktor nije prisutan.
Rh sistem ne zamenjuje ABO sistem klasifikacije, već ga dopunjuje. To znači da se krvne grupe klasifikuju na osnovu oba ova sistema:
- A pozitivna (A+), A negativna (A-);
- B pozitivna (B+), B negativna (B-);
- O pozitivna (O+), O negativna (O-);
- AB pozitivna (AB+), AB negativna (AB-).
Određivanje krvne grupe je veoma važno zbog potencijalne transfuzije i kod žena zbog trudnoće.
Na osnovu krvne grupe procenjuje se koju krvnu grupu osoba može primiti (recipient) odnosno donirati (donor). Za medicinu su od posebnog značaja 2 krvne grupe: tzv. univerzalni donor i tzv. univerzalni recipient:
- univerzalni donor – osobe sa krvnom grupom O-, njihovu krv mogu da je prime osobe sa drugim krvnim grupama;
- univerzalni recipient – osobe sa krvnom grupom AB+ mogu da primi sve ostale krvne grupe.
Za ostale krvne grupe važi sledeće:
- osoba sa krvnom grupom O može da da krv osobama sa O i drugim krvnim grupama;
- osoba sa krvnom grupom A može da donira krv osobi sa krvnom grupom A ili AB;
- osoba sa krvnom grupom B može da donira krv osobi sa krvnom grupom B ili AB;
- osoba sa krvnom grupom AB može da donira krv samo osobama sa krvnom grupom AB.
Sa aspekta Rh sistema, osoba koja je Rh pozitivna može donirati krv samo Rh pozitivnoj osobi, dok Rh negativna osoba može donirati krv i Rh pozitivnoj i Rh negativnoj osobi.
Razlog zašto se vodi računa o kompatibilnosti krvnih grupa jeste snažna antigen-antitelo reakcija koja se dešava u slučaju da osoba tokom transfuzije primi eritrocite sa antigenom za koji ima antitela.
Poznavanje Rh faktora trudnice je veoma značajno zbog praćenja trudnoće i kao i zbog procene rizika trenutnog, ali i budućih porođaja. Ukoliko se krvne grupe partnera razlikuju prema ABO sistemu, ali ne i prema Rh sistemu, tj. i otac i majka su Rh+ ili Rh-, nema rizika za trudnoću. Međutim, ukoliko je majka Rh-, a beba Rh+, trudnoća može postati rizična.
U zavisnosti od krvne grupe roditelja, mogu postojati sledeće kombinacije:
- oba roditelja Rh+ dete će biti Rh+, nema rizika;
- oba roditelja Rh- dete će biti Rh-, nema rizika;
- majka Rh+, otac Rh- dete će biti ili Rh+ ili Rh-, ali bez obzira na Rh faktor neće biti rizika;
- majka Rh-, otac Rh+ ukoliko je dete Rh- nema rizika, ali ukoliko beba nasledi Rh+ od oca dolazi do Rh inkopatibilnosti sa krvnom grupom majke i trudnoća postaje rizična.
Rizična trudnoća kod Rh- majke sa Rh+ plodom takođe potiče od antigen-antitelo reakcije. Iako krv fetusa ne treba da dođe u kontakt sa krvlju majke, to se ponekad dešava, npr. zbog traume abdomena i rupture sitnih kapilarnih sudova i na taj način do kontakta krvi majke i bebe. Ukoliko dođe do toga i eritrociti bebe se pojave u cirkulaciji majke, pokrenuće se imuni odgovor od strane anti-Rh antitela Rh- majke koja mogu preći u fetalnu cirkulaciju i dovesti do destrukcije fetalnih eritrocita i time do anemije različitog stepena.
Privatno zdravstveno osiguranje
Pacijenti koji su osigurani kod sledećih osiguravajućih društava, mogu obavljati laboratorijske preglede na osnovu ugovorene polise zdravstvenog osiguranja.







Za izvođenje određenih laboratorijskih analiza potrebna je specifična priprema pacijenta koja se odnosi na režim ishrane pre uzorkovanja kao i informacije u kom delu dana je potrebno doći u laboratoriju na uzorkovanje. Pacijent o tome može biti obavešten od strane izabranog lekara ili osoblja Sante laboratorija. Takođe, za mnoge druge analize nije potrebna nikakva prethodna priprema, niti je potrebno prikupljanje uzoraka u zavisnosti od vremena i ishrane.
Za informacije, kontaktirajte nas na +381 11 27 62 199 | +381 64 65 87 607 ili pismeno, na office@clinica-sante.rs.