Svaka životna faza je obeležena fiziološkim promenama specifičnim za uzrast i potencijalnim nastankom različitih akutnih ili hroničnih bolesti. Kako ljudi stare, povećava se rizik od razvoja određenih patologija. Pored toga, mnoga stanja su u početku asimptomatska i mogu da napreduju bez primetnih manifestacija, a dijagnostikuju se tek nakon pojave komplikacija. Stoga su periodični zdravstveni pregledi neophodni i treba da budu prioritet bez obzira na godine ili trenutno zdravstveno stanje.
Sadržaj
Važnost rutinskih testova – kada se preporučuj
Rutinske laboratorijske testove treba obavljati najmanje jednom godišnje, jer daju pregled opšteg zdravlja i pomažu u ranom otkrivanju
potencijalnih bolesti ili u praćenju već dijagnostikovanih stanja i njihovog odgovora na lečenje.
Šta je skrining?
Skrining uključuje identifikaciju faktora rizika ili zdravstvenih problema u njihovim ranim fazama u cilju ranog otkrivanja ili prevencije težih oblika bolesti. Skrining testovi omogućavaju ciljano periodično praćenje i blagovremene zdravstvene intervencije za rizične pacijente pre nego što se bolest razvije.

Koliko često treba sprovoditi testove ili skrininge?
Ovo zavisi od nekoliko faktora kao što su starost, porodična medicinska istorija, trenutno zdravstveno stanje, postojeća hronična bolest i specifični zdravstveni problem koji se ispituje.
Informativni vodič – Osnovni preporučeni testovi po starosnoj grupi Deca i adolescenti (0-18 godina)
Decu od rođenja treba da prarti porodični lekar ili pedijatar. Uz praćenje rasta i neuropsihomotornog razvoja, mogu biti neophodni i određeni testovi, posebno u prisustvu alarmantnih simptoma kao što su gubitak apetita, bledilo, umor, apatija, rekurentne infekcije (respiratornog ili urinarnog trakta), usporeno napredovanje, prekomerno mokrenje ili žeđ, dijareja.
Rutinski testovi se obično ne preporučuju za odojčad ili malu decu bez takvih manifestacija. Za stariju decu i adolescente, mogu se obavljati godišnji sistematski pregledi za otkrivanje dijabetesa, anemije, nedostatka vitamina, neuhranjenosti, gojaznosti, urođenih bolesti, infekcija.
Postoje tri glavna tipa bilirubina, od kojih svaki ima poseban klinički značaj:
Kompletna krvna slika
Serumsko gvožđe
Glukoza
Elektroliti
Kreatinin, urea
Transaminaze (AST, ALT)
Analiza urina: fizičko-hemijski pregled urina sa sedimentom, urinokultura
Test stolice na parazite i protozoe
Bris grla i nosa
25-OH vitamin D
Odrasli (18-40 godina)
Rutinski testovi
Testovi na polno prenosive infekcije
Skrining raka grlića materice
Detekcija raka testisa
Procena plodnosti
Odrasli (40-50 godina)
Rutinski testovi
Skrining raka grlića materice
Skrining karcinoma kolorektuma
Skrining raka dojke
Procena rizika od raka jajnika
Skrining raka prostate
Odrasli (50-60 godina)
Rutinski testovi
Profil kardiovaskularnih bolesti
Procena infekcije Helicobacter pilori
Skrining raka grlića materice
Skrining karcinoma kolorektuma
Skrining raka dojke
Procena rizika od raka jajnika
Skrining raka prostate
Odrasli stariji od 60 godina
Rutinski testovi
Profil kardiovaskularnih bolesti
Procena statusa vitamina B12
Skrining raka grlića materice
Skrining karcinoma kolorektuma
Skrining raka dojke
Procena rizika od raka jajnika
Skrining raka prostate

Rutinski testovi
Rutinski testovi, koji se preporučuju jednom godišnje, mogu otkriti anemiju, upalu ili infekcije i pružiti dragocene informacije o funkciji bubrega i jetre, kao i metabolizmu glukoze ili lipida. Ovi testovi daju pregled opšteg zdravstvenog stanja, a na osnovu individualnih rezultata lekar može preporučiti dalja ispitivanja.
Rutinski testovi mogu uključivati:
Kompletna krvna slika
Sedimentacija eritrocita
Serumsko gvožđe
Glukoza
Lipidni status
Kreatinin, urea, mokraćna kiselina
Enzimi jetre AST, ALT, GGT, ALP
Ukupan i direktni bilirubin
Ukupni kalcijum, natrijum, kalijum, magnezijum, hlor
Ukupni proteini
TSH
25-OH vitamin D
Analiza urina sa sedimentom
Testovi za otkrivanje polno prenosivih infekcija
Polno prenosive bolesti se pored seksualnog kontakta, mogu preneti i putem zaražene krvi (npr. transfuzija zaražene krvi, ubod kontaminiranom iglom) ili sa majke na dete tokom trudnoće ili porođaja. U zavisnosti od istorije, simptoma ili zahteva pacijenata, mogu se preporučiti specifični testovi za otkrivanje ovih infekcija:
RPR/VDRL, TPHA za sifilis
Chlamidia trachomatis: IgA/IgM/IgG antitela
Herpes simplex virus (tipovi 1 i 2): IgM/IgG antitela
HIV testiranje: anti-HIV 1+2/p24 antigen
Neisseria gonorrhoeae iz brisa
Mycoplasma hominis i Ureaplasma urealyticum iz brisa
Testovi za hronični virusni hepatitis:
Hepatitis C: Anti-HCV antitela
Hepatitis B: HBsAg, anti-HBs antitela, anti-HBc antitela
Skrining karcinoma
Rak grlića materice
Papa test (svake 3 godine počevši od 21 godine)
HPV testiranje
Rak testisa (muškarci)
Tumorski markeri: AFP, Beta-HCG, LDH
Kolorektalni rak
Okultno krvarenje (FOB)
Kolonoskopija (od 45 godina)
Rak dojke
Mamograf (počev od 40 godina)
Rak prostat
PSA. freePSA, indek
Zaključak
Prividno dobro zdravstveno stanje ili mladost ne isključuju prisustvo bolesti. Redovni medicinski pregledi i rutinski testovi su neophodni u bilo kom uzrastu, a skrining je vitalno sredstvo za sprečavanje teških stanja. Ove analize omogućavaju ranu dijagnozu i lečenje, povećavajući šanse za brz i potpuni oporavak.Mamograf